Profesor Milan ÄorÄ‘ević i student Danilo Trbojević već pola godine u beÄejskom istorijskom arhivu prikupljaju graÄ‘u za pisanje knjige o istoriji Jevreja u našoj opštini, koju dosad još niko nije prouÄavao.
Kada je reÄ o nauÄnim otkrićima najveći broj ljudi prvo pomisli na tehniku, tehnologiju, medicinu i srodne prirodno-nauÄne oblasti, jer u njima prepoznaje kljuÄne faktore materijalnog progresa i boljitka ÄoveÄanstva. MeÄ‘utim, društvene nauke, iako potcenjene, imaju sudbinski važan zadatak da Äoveku daju vrednosni orijentir i mudrost življenja, to jest da zauzdaju veliku moć koju dobijamo od prethodno pomenutih i favorizovanih nauÄnih disciplina: „Postalo je užasno oÄito da je naša tehnologija prestigla našu humanost.Ë® (Albert Ajnštajn). Istorija je po definiciji nauka o prošlosti ljudskog društva i uÄiteljica života, jer nas uÄi da ne ponavljamo greške koje su Äinili naši preci. NaroÄito je kod šire publike omiljena nacionalna istorija jer narod na njoj gradi svoj identitet. Iz te Äinjenice sledi i naša obaveza da poštujemo i Äuvamo kulturno nasleÄ‘e, kao trag našeg postojanja i trajanja, ali i da ga istražujemo, jer to predstavlja osnov našeg istorijskog znanja o sebi samima i ostalima sa kojima smo delili i delimo sudbinu na ovom tlu.
Doprinos ovom važnom kulturno-prosvetnom zadatku nedavno su dali naši sugraÄ‘ani Milan ÄorÄ‘ević, profesor Srbobranske gimnazije, i Danilo Trbojević, koji je ove godine završio našu Gimnaziju i upisao studije istorije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. U sklopu školskog projekta, koji je pokrenuo profesor ÄorÄ‘ević, njih dvojica već pola godine u beÄejskom istorijskom arhivu prikupljaju graÄ‘u za pisanje knjige o istoriji Jevreja u našoj opštini, koju dosad još niko nije prouÄavao.
IstraživaÄki put ih je odveo i na tavan Srbobranske gimnazije na kome su našli dnevnike i ostalu arhivsku graÄ‘u Državne velike gimnazije i GraÄ‘anske škole, koje su postojale u našem mestu izmeÄ‘u dva svetska rata. U postojećoj nauÄnoj literaturi, kao i u radovima zaviÄajnih autora, zastupljen je stav da su navedeni pisani istorijski izvori uništeni za vreme Drugog svetskog rata i zauvek izgubljeni za nauku. MeÄ‘utim, to verovanje su ÄorÄ‘ević i Trbojević opovrgnuli svojim nalazom. Njih dvojica će digitalizovati i na taj naÄin saÄuvati tu, za istorijsku nauku, vrednu arhivsku graÄ‘u, koja je delimiÄno, zbog starosti, u lošem stanju, i iskoristiće je za pisanje svoje knjige o Jevrejima naše opštine, koji su pohaÄ‘ali i pomenute škole.
TakoÄ‘e, profesor ÄorÄ‘ević ove školske godine, u sklopu OJR, sa Trbojevićem i izabranim gimnazijalcima, radi na knjižici o prvih deset godine Gimnazije „Svetozar Miletićˮ. Planiraju da za nekoliko godina istraže školski arhiv i neke druge arhive i objave celovitu istoriju naše Gimnazije, koja bi u sebe ukljuÄila i saznajni doprinos o predratnoj Državnoj velikoj gimnaziji, o kojoj su neki zaviÄajni autori ostavili vredne zapise.
Powered by Koobi:CMS 7.72 © Bitskin® Webdesign